..možda će u budućnosti poljoprivrednici pored opterećenosti od zaštite nasada od biljnih bolesti i štetnika, morao dodatno se braniti od kompjuterskih virusa?!
U okviru predavanja na MEET Modulu C (Klimatski pametne poljoprivredne tehnologije i prakse u upravljanju zemljištem i vodama) govorilo se o klimatski pametnoj poljoprivredi, preciznoj poljoprivredi, delijskom istraživanju, upotrebi dronova, softvera i generalno primjeni informacionih tehnologija (IT) i digitalizaciji u poljoprivredi.
Digitalizacija i primjena IT je revolucija koja zahvata poljoprivredu danas, te se smatra da primjena ovih tehnologija čini poljoprivredu budućnosti. Takva poljoprivreda naziva se i poljoprivredom 4.0, a ona podrazumijeva korištenje sofisticiranih tehnologija kao što su roboti, različiti senzori, primjenu daljinskog osmatranja (sateliti i dronovi) i GPS tehnologija. Pred vratima smo i poljoprivrede 5.0 koja pak podrazumijeva korištenje vještačke inteligencije (AI), Internet stvari (IoT) i mašinsko učenje (Machine Learning).
Ovi procesi i napredni uređaji treba da omoguće poljoprivrednim gazdinstvima veću profitabilnost, otpornost, sigurnost, racionalnije korištenje prirodnih resursa kao i ekološku prihvatljivost. Odnosno, jednom riječju održivost!
U sklopu MEET modula C svim polaznicima, koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, postavljeno je pitanje vezano za primjenu informacionih tehnologija (IT) u poljoprivredi. Polaznici su svojim odgovorima obuhvatili kako sve koristi tako i nedostatke.
https://meet.motherlandia.org/: Digitalizacija i primjena IT u poljoprivredi: Prednosti su manje više očite, postoje li nedostaci?
Pitanje je glasilo:
Postoje li negativne posljedice primjene informacionih tehnologija (IT) i digitalizacije u poljoprivredi?
Polaznici su dali sljedeće odgovore:
U današnjem vremenu gdje tehnologija i svakojaki aparati „uzimaju“ duše ljudi čineći ih „mrtvacima“ koji hodaju, primjena IT i digitalizacija poljoprivrede može isto tako poljoprivredu učiniti “mrtvom”. Odrastao sam u uvjerenju da su ljudi potekli od zemlje i da će se zemlji vratiti i da će u konačnici ponovno postati dio nje.
Primjenom IT u poljoprivredi moguće je preko softvera zadati mašinama rutinske zadatke, te svesti učešće čovjeka na minimum, u konačnici može doći do trenutka kada ljudi i neće izlaziti na poljoprivredne površine, jer sve što će biti potrebno jeste da pritisnu par dugmadi i zadaju zadatak svojoj mašini.
Kažu da cilj opravdava sredstva, ali da li smo spremi da pustimo i zaboravimo vezu sa majkom Zemljom i biljkama samo kako bi bili siti? Ja smatram da direktan rad sa biljkama jeste jedini način razumijevanja tih savršenih organizama koji koriste vodu, zrak i sunce kako bi izgradili nešto što mi (ljudi) nikad ne bi mogli sami napraviti.
Bitno je i spomenuti da za digitalizaciju, mašine i alate treba električna energija pa smatram da bi trebali ispitati koliki je utrošak energije ovakvih skupih igračaka po jedinici rada ili vidjeti koliko je zagađenje ostvareno da bi se ta energija proizvela.
Uz sve pomenuto poljoprivreda postaje na neki način lakša jer se štedi vrijeme koje je potrebno za razne operacije od sjetve pa do berbe same kulture. Ovo može dovesti do još većeg iskorištavanja zemljišta u poljoprivredne svrhe na uštrb šuma, livada i ostalih prirodnih ekosistema. Na ovaj način poljoprivredu i ekosisteme predajemo u ruke pojedinaca koji se čak i ne bave poljoprivedom nego u njoj vide priliku za ostvarivanjem profita.
Kreativno korištenje IT-a, posebno interneta i raznih aplikacija može znatno pridonijeti napretku i razvoju ljudskog društva u cjelini, pa tako i poljoprivrede. IT su danas a i kroz historiju omogućile poljoprivrednicima da se uspješno nose sa brojnim prirodnim i biološkim izazovima te su osnova za rast i razvoj poljoprivrede diljem svijeta, pa tako i kod nas. Precizne poljoprivredne tehnologije; upotreba savremenih IT tehnologija (kao što su aplikacije za optimiziranje gnojiva – jedan od najskupljih faktora za biljnu proizvodnju, strojevi za autonomnu vožnju, kartiranje tla, satelitske navigacije, itd.) mogu uštedjeti vrijeme i novac čime će stvoriti produktivnije gospodarstvo. Konačni rezultat IT u poljoprivredi je pozitivan, a to je ekonomičnija proizvodnja i značajne uštede repromaterijala, rada ljudi i strojeva i uštede u potrošnji energije i smanjenje negativnih utjecaja na okoliš radi prekomjerne primjene hemijskih sredstava za poticanje rasta ili suzbijanje štetnih organizama.
Uopćeno rečeno – sve što ima prednosti ima i određene nedostatke, nažalost. Razvoj novih tehnologija dakako dovodi do razvoja ljudskog društva ali isto tako primjena novih tehnologija može imati negativan utjecaj na okoliš. Postoje situacije kada je negativan utjecaj poznat unaprijed ali je zanemaren zbog profita.
Konkretni problemi do kojih može doći su sljedeći: podaci koji se skupljaju, skupljaju velike korporacije te se takvi podatci mogu koristiti u štetne svrhe, odnosno ukoliko su poljoprivrednici jedini vlasnici svojih podataka, oni će kroz edukaciju i iskustvo prepoznati slabosti i snagu svojih aktivnosti. Međutim, ako podatke dobivaju i druge velike multinacionalne kompanije, tada se njihove slabosti mogu podijeliti javno što može rezultirati štetom samom poljoprivredniku. Nadalje, ekonomski rizik za poljoprivrednika, posebice za male poljoprivrednike kojima je uvođenje i ulaganje u IT rijetko isplativ.
Razvoj novih tehnologija, nesumnjivo pridonosi razvoju ljudskog društva, mada nerijetko njihova primjena ima negativan utjecaj na okolinu. Primjenom istih, cilj je maksimizacija profita u što kraćem vremenu, standardizacija, širenje prodaje na globalnom tržištu i sl. Sukob ekonomije i ekologije prepoznatljiv je kroz stav da pogoršanje dijela životnih uslova predstavlja cijenu za opći napredak. Različitim primjenama informacijsko-komunikacijske tehnologije utječe se kako na pozitivne tako i na negativne posljedice novih tehnologija u održivom razvoju. IT oblast u svijetu inovativno djeluje na sve sektore pa i na poljoprivredu. IT utječe i automatizaciju proizvodnje, kontrolu količine vode za navodnjavanje, kontrola muznih grla na farmi, automatsko upravljanje ventilacijom u plastenicima i farmama, automatski sistem ishrane životinja i slično. To sve smanjuje količinu živog rada koji je daleko skuplji i manje pouzdan. Povećava se konkurentnost proizvoda, tj. smanjenjem fiksnih troškova i povećanje kvaliteta i kvantiteta istih.
Nažalost, u svijetu, povećanu proizvodnju hrane neće osjetiti najugroženiji, a povećanu vrijednost će ostvariti multinacionalne farmaceutske kompanije.
Pozitivne posljedice primjene IT u poljoprivredi su: oporavak privrede, rješavanje problema proizvodnje i dobar plasman proizvoda na tržište. Također, kontrola štetnika i bolesti, ciljano korištenje pesticida i mineralnih gnojiva, što utječe i na manju aplikaciju hemikalija u poljoprivredi. Poljoprivrednik je sve manje fizički radnik a sve više upravitelj imanja i nadzornik proizvodnje.
Dronovi, senzori, samovozni traktori mnogim poljoprivrednicima se čine futuristički iz razloga što ne mogu priuštiti kupovinu istih. Zbog toga i ne mogu biti konkurenti na globalnom tržištu, a često i na lokalnom.
Kada je upotreba IT-a u poljoprivredi u pitanju, postoje mnoge prednosti, ali i negativne posljedice primjene ovakvog oblika tehnologije.
Prije nego što se pređe na digitalnu poljoprivredu, treba prvo dobro razmisliti o početnim troškovima i ulaganjima, koja su velika, te ih treba posmatrati kao dugoročnu investiciju. Veoma zahtjevan posao predstavlja i prikupljanje podataka, kao i njihova analiza.
Međutim, često se dešava da poljoprivrednici ne mogu da priušte održavanje savremenih mašina i uređaja. Problem predstavlja i to što mnogi poljoprivrednici ne znaju da pravilno koriste ovakve uređaje (dronovi, senzori, sateliti…).
Sama upotreba IT tehnologije u poljoprivredi olakšava proizvodnju, ali ako uzmemo u obzir to da ovakav oblik tehnologije povećava troškove poljoprivrede, što u konačnici može dovesti do povećanja cijena hrane, onda ovo predstavlja još jednu negativnu posljedicu.
Po mom mišljenju bi moglo biti negativnih posljedica. Prije svega oprema je skupa kao i softver za obradu dobivenih podataka pa bi pribjegavali jeftinijim verzijama koje ili traže više ručne obrade ili ne obuhvataju složenija snimanja. Negativnih posljedica bi moglo biti jer bi se ljudi oslanjali na softver koji bi im dao neke preporuke na osnovu dobijenih podataka sa snimanja. Oslanjanje ljudi na IT u nadi da će im odraditi dio posla umjesto njih bi mogao dovesti do neprofesionalne i neblagovremene reakcije. Za svaki složeniji softver je potrebna i složena edukacija koja iziskuje i novac i vrijeme. Nedovoljna pokrivenost signalom i česti nestanci električne energije bi zaustavili rad IT opreme što bi dovelo do negativnih posljedica.
Krava ne zna kada nema struje, mora da se nahrani i pomuze. Biljka ne zna kada nema struje, ona mora da se zalije i prihrani.
Kao neke od negativnih posljedica korištenja IT u poljoprivredi izdvojila bih nedostatak potrebnih vještina i znanja za korištenje tih istih tehnologija, veliki troškovi održavanja strojeva, korištenje velikih baza za spremanje podataka koje troše puno energije.
U svakom slučaju, korištenje moderne tehnologije doprinosi boljem razumijevanju, razvoju te praćenju poljoprivrednih usjeva i smatram da su posljedice korištenja takvih tehnologija uglavnom pozitivne, dok se negativne posljedice mogu zanemariti.
Prema mom skromnom mišljenju trenutno ne vidim negativne posljedice primjene IT u poljoprivredi zbog toga što još nije ni zastupljeno u punom kapacitetu. Mislim da je poljoprivreda još uvijek u velikoj tranziciji kada je u pitanju prelazak u potpunosti u digitalnu poljoprivredu i moguće da zbog same kompleksnosti poljoprivrede ta tranzicija i duže potraje, što vidim kao neku negativnu stranu.
Kao neku negativnu posljedicu u budućnosti vidim da primjenom IT-a u potpunosti u poljoprivredi bi moglo učiniti farmera dosta zavisnim poduzetnikom u smislu upotrebe tehnologije i još više udaljiti ljude od prirode, ali ne mislim da se radi o skorijoj budućnosti.
Također, možda bi i jedna od negativnih stvari bi možda mogla biti i ranjivost prema cyber napadima, tako bi farmer možda pored opterećenosti od zaštite nasada od biljnih bolesti i štetnika, morao dodatno se braniti od kompjuterskih virusa.
Postoji nekoliko loših strana primjene IT-a. Jedna od negativnih posljedica primjene IT tehnologije u poljoprivredi je gubitak radnih mjesta u ovoj grani privrede. Pored toga, generalno gledano, ako nije pod kontrolom, tehnologija utiče ne kreiranje asocijalnih osoba i sputava intelektualni razvoj društva.
Drugi razlog jeste neadekvatno korištenje tehnologija od strane proizvođača, to jest manjak znanja i saznanja o primjeni ove tehnologije, odnosno generalna nezainterovanost.
Dalje, ovo su velika investicijska ulaganja za mala poljoprivredna gazdinstva kakva su kod nas najzastupljenija.
Konzumerizacija IT-a je vrlo opsežan i vrlo ozbiljan proces, koji se u našim društvima ne tretira ni približno dovoljno i ozbiljno, što i rezultira time da su njegove negativne posljedice izraženije. Edukacija o ovoj pojavi i njenim posljedicama se na žalost ne može sprovoditi na uobičajen način. Nova vremena, nove tehnologije traže i nove pristupe u čemu obrazovni sistemi ovog regiona uglavnom pokazuju izrazitu nefleksibilnost.
Digitalizacija poljoprivrede jest svakako nešto s čime ćemo se u budućnosti sresti i s čime se kroz razne stvari već susrećemo, tehnologija je ušla u svaki dio čovjekova života. Tehnologijom se učimo služiti u školi, a nastavljamo kroz privatni i poslovni život. Mogu navesti nekoliko loših posljedica primjene ove tehnologije u poljoprivredi:
1. Smanjenje radne snage.
2. Ovisnost farmera o IT tvrtkama. Što kada uređaj ne funkcionira, a farmeri više ne znaju alternativni način rješavanja problema?
3. Mogućnost hakiranja uređaja spojenih na internet je velik problem ukoliko čitav urod ovisi o tom uređaju.
4. Povećana kontrola farmera, a s time dolazi i smanjenje broja malih poljoprivrednika,koji nisu u novčanoj mogućnosti pratiti digitalizaciju, te nova ažuriranja, programe i sve što će biti potrebno.
5. Doći će do velikih teorija zavjera i paranoje populacije prilikom uvođenja IT tehnologije u poljoprivredi jer se ljudi boje promjena.
6. Zadnje bih navela možda neku daleku budućnost gdje se ljudi služe IT tehnologijom, ali nismo svi isti, ljudi koji vole IT će uživati, ali ljudi kao što sam i sama će htjeti nešto sami napraviti, proizvesti, izračunati i posložiti, a hoće li to biti dozvoljeno?
Naravno smatram i vjerujem da će se to sve uspješno spriječiti jer u svakom slučaju više ima pozitivnih stvari i poljoprivreda treba krenuti manje štetnim, održivijim putem zbog zdravlja planete i ljudi.
Primjena IT tehnologija tj. IKT (informaciono-komunikacionih tehnologija) u poljoprivredi postaje sve značajniji trend u ekonomski razvijenijim zemljama ali se također počinje ozbiljno diskutovani i uvoditi ove tehnologije i u ekonomski slabije razvijenim zemljama.
Po dosadašnjim spoznajama, ipak su puno veće koristi od korištenja ovakvih tehnologija u poljoprivredi nego što su to negativne posljedice po život ljudi i okolinu. Ali to je slučaj jer su ovakve tehnologije u poljoprivredi relativno „nove“ i koriste se odnedavno, da bi se uočile neke značajnije negativne posljedice.
Ukoliko se ove tehnologije uvedu u potpunosti u poljoprivrednu proizvodnju, posljedica toga će biti sve manja potreba za ljudskom snagom što će učiniti proizvodnju apsolutno automatizovanom bez ikakve potrebe za prisustvom čovjek. Posljedica toga je značajno smanjenje broja radnih mjesta i vjerovatno veća nezaposlenost ljudi.
Druga negativna posljedica, također veoma važna, jeste smanjenje potrebe ljudi za edukacijom i obrazovanjem u sektoru poljoprivrede. U slučaju značajnog automatizovanja poljoprivrede, potrebe za edukacijom ljudi o proizvodnji i svemu onome što čini tradiciju poljoprivredne proizvodnje bi u potpunosti nestala. Ljudi bi se obrazovali samo za sektor primjene IKT tehnologije i educirali se o načinima njihovog korištenja, jer će im samo to biti potrebno pri proizvodnji, sve ostalo će automatizovani sistemi IoT raditi za njih.
Nedostaci primjene IT-a u poljoprivredi uglavnom su vezane uz nedostatak znanja i stručnosti potrebnih za implementaciju ovih tehnologija, visoki troškovi održavanja opreme i korištenje ogromnih baza podataka za pohranu zahtijevaju mnogo resursa i energije. Korištenjem moderne tehnologije doprinosi boljem razumijevanju, razvoju te praćenja poljoprivrednih usjeva i smatram da su posljedice korištenja takvih tehnologija uglavnom pozitivne.
IT u poljoprivredi omogućava povećanje i očuvanje prinosa, kao i pravovremeno obavljanje poslova i prevenciju nastanka problema i sigurno predstavlja budućnost poljoprivrede. Današnja upotreba IT u Bosni i Hercegovini je jako skromna, a razlog za to je ekonomske prirode. To bih izdvojila kao prvu manu, odnosno nedostatak, a to je ekonomska isplativost i ekstenzivan način obavljanja poljoprivredom na našim prostorima i činjenica da se poljoprivredni proizvođači opredjeljuju za jednostavnije i jeftinije poljoprivredne metode.
Iako svaka edukacija predstavlja pozitivnu stranu i ulaganje u sebe, nedostatak mogu biti i potrebne edukacije za korištenje određenih softvera, vrijeme koje je potrebno izdvojiti i uložena sredstva.
Primjena informacionih tehnologija igra bitnu ulogu u razvoju poljoprivrede. Pored brojnih pozitivnih efekata, postoje i negativni uticaji. Ti se uticaji mogu sagledati sa tri aspekta: ekološkog, ekonomskog i socijalnog.
Ekološki – Proizvodnja i odlaganje elektronskog otpada u ruralnim područjima.
Ekonomski – Inicijalno uvećanje troškova proizvodnje kroz ulaganje, rizik od stvaranja monopola u poljoprivredno-prehrambenom lancu.
Socijalni – Separacija potrošača i proizvođača uslijed razvoja virtuelnih odnosa, rizik od sve veće izolacije malih i digitalno manje pismenih proizvođača, povećan uticaj globalizacije i intenzivno oslanjanje na tehnologiju u poljoprivredi.
Dakle, digitalizacija nosi sa sobom i negativne posljedice kao što su isključenje subjekata koji nisu u koraku sa tehnološkim inovacijama, otuđenost od prirode jer su kompjuteri i roboti frekventno uključeni u posredovanju između čovjeka, obradivih površina i životinja. Konstantno oslanjanje na kompjutersku analizu podataka i sisteme za donošenje odluka potencijalno negativno utiče na stručnost i samu intuiciju poljoprivrednika.
Iako brojna istraživanja postoje i dalje nije u potpunosti istražen mehanizam djelovanja IT-a na živi svijet jer nisu provedena sva fizikalna svojstva zračenja; frekvencija, modulacija, polarizacija, jakost električnog polja itd.. I pitanje je, i da jesu, kolika je mogućnost da se sve zaustavi. Sukob između sada već velike industrije o kojoj društvo u razvoju apsolutno već ovisi te državnih regulatora kojima klimatske promjene kucaju na vrata, nesmislen je. Iskoristit ću jedan odlomak iz Pavličićeve knjige More i Voda (2014.); „Kad bi još išta vrijedile one stare izreke, moglo bi se kazati da su danas i konji i magarci pali s konja na magarca“.
0 Comments